You are currently viewing Oralna higijena u trudnoći

Oralna higijena u trudnoći

Oralna higijena u trudnoći

Oralna higijena u trudnoćiZa vreme trudnoće nivoi hormona se drastično povećavaju. Povećanje progesterona može uzrokovati upalu desni, što škodi bebi.

Jeste li znali da kod žena koje imaju parodontalne bolesti postoji sedam puta veća opasnosti da prerano rode ili da rode dete premale porođajne težine? Oscilacije hormona u trudnoći mogu uzrokovati gingivitis, čak i ciste u ustima, a to pak može uticati, ne samo na zdravlje, već i preživljavanje vašeg deteta. Zato je važno da znate kako da se brinete za zdravlje zubi i desni.
Za vreme trudnoće nivoi hormona se drastično povećavaju. Povećanje progesterona uzrokuje da vaše desni drugačije reaguju na plak, i to može uzrokovati gingivitis (upalu desni), naročito između drugog i osmog meseca trudnoće. Neki od simptoma su da desni postaju ljubičastocrvene, mekane i sjajne, lako prokrvare, posebno pri pranju zuba. Spomenuli smo i ciste u usnoj šupljini koje se, takođe, mogu pojaviti. Ove lokalizirane izrasline tkiva desni znaju se pojaviti u drugom tromesečju, a posledica su taloženja plaka (naslaga čestica hrane, pljuvačke i bakterija).

Bolesti usne šupljine opasne su za bebu

U nekoliko slučajeva pokazalo se da loše održavanje higijene usta kod trudnica može biti kobno za dete. Tako je nedavno u časopisu “Pedijatrija i ginekologija” otkriven slučaj žene koja je imala uobičajeni gingivitis, no kako nije vodila brigu o sebi, tako je bakterija završila u krvotoku bebe, njenim plućima i stomaku. U ovom slučaju oralna bakterija bila je odgovorna za smrt bebe koja se skoro u potpunosti razvila. Upravo zbog ovakvih slučajeva udruženja stomatologa širom sveta stalno naglašavaju koliko je za trudnice bitno voditi računa o zdravlju i higijeni desni i usta.

Saveti za zdravlje usne šupljine za vreme trudnoće:

1. Stalno vodite brigu o oralnoj higijeni. Oralna higijena ne znači samo redovno pranje zuba, već je bitno i korištenje zubnog konca, antibakterijskih vodica za ispiranje usne šupljine, izbor odgovarajuće četkice (u ovom slučaju što mekanije), masaža zubnog mesa, odgovarajuća ishrana… Ako zube niste detaljno kod svog zubara očistili pre trudnoće, onda to učinite što pre jer biste mogli sprečiti brojne probleme.

2. Obavezno posetite zubara. Sada je važnije nego ikada da vodite računa o zdravlju usne šupljine. Recite mu da ste trudni i koliko dugo kako bi vam mogao reći sve o čemu morate voditi računa. Isto tako vodite računa da dogovorite termin pre nego što se porodite, jer ćete nakon rođenja nekoliko meseci biti prilično zauzeti i možda nećete imati vremena za posetu zubaru.

3. Edukujte se. Naučite sve što možete u vezi s trudnoćom i zdravljem usne šupljine, upotrebite internet. No, pre nego što nešto preduzmete konkretnije, ipak se posavetujte sa svojim zubarom ili lekarom.

4. Planirajte unapred. Ako je moguće, vodite računa o oralnom zdravlju i pre nego što zatrudnite, odnosno dok planirate trudnoću. Ovo će smanjiti šanse da se razviju potencijalne oralne infekcije i njihovi mogući štetni efekti na trudnoću i vaše dete.

Šta je s jutarnjom mučninom?

Ako vas jutarnja mučnina sprečava od pranja zuba (jer vam odmah dođe na povraćanje čim četkicu stavite u usta) promenite zubnu pastu, uzmite neku blažu. Pitajte svog zubara da vam preporuči vrstu paste ili upotrebite tečnost za ispiranje usta.

Pravilno se hranite

Treba li spominjati da bi bilo dobro da izbegavate slatkiše? Želja za slatkim je normalna u trudnoći, no vodite računa o tome da što češće nešto grickate to su veće šanse za razvijanjem karijesa. Isto tako neka istraživanja su pokazala da se bakterije koje uzrokuju karijes mogu preneti s majke na dete.

Zato pripazite šta jedete, hranite se zdravo i uravnoteženo. Obavezno jedite mlečne proizvode, sir i jogurt, koji su dobri izvor esencijalnih minerala, a koji čine dobro za zube, desni i kosti koji se kod vašeg deteta razvijaju. Obavezno jedite i hranu koja sadrži vitamin D (prisutan je većinom u namirnicama životinjskog porekla. Najbogatiji prirodni izvor su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba, poput sardine, lososa i sleđa. Dobar izvor vitamina D su i jaje, maslac i jetra, iako količine mogu varirati).